en

Otkrivanje žene

  • 24 nov 10:00pm
  • Vimeo

U “Otkrivanju žene” nastojimo imati objektivan pogled na egzistenciju žena. Težište u našem radu je kontradikcija između realnosti i osnovnih principa socijalnog diskursa. Ako otklonimo mentalitete i sentimentalizam – koja objektivna slika ostaje? Naš postupak je: analiza umjesto stereotipa i stvarni život umjesto fikcije. Mi ne idealiziramo žene ni kao svetice, ni kao žrtve.

East West Centar

“ŽENOM SE NE RAĐA, ŽENOM SE POSTAJE”

Pola Balkana čine žene. Vijekovima je ta balkanska polovina živjela kao niža vrsta u odnosu na muškarce. Do prije samo 70 godina, žene na Balkanu bile su tretirane u zakonodavstvu i u društvu kao robinje. Nisu imale pravo da odluče za koga će se udati; nisu imale pravo na imovinu, na obrazovanje, na odlučivanje o rađanju djece; nisu imale pravo glasa. Fizičko i mentalno nasilje nad ženama smatrano je opravdanim. 1945. dolazi do revolucionarnih promjena u egzistenciji žena na Balkanu. Žena tada postaje subjekt, zakoni štite njena prava, počinje da glasa i donosi samostalne odluke. Otpor patrijarhalnog društva tim promjenama je opstao do danas. Višestoljetno porobljavanje je učinilo da je ponekad teško vidjeti na koje je sve načine žena izmanipulisana u svakodnevnom životu i kulturi. Ponekad su čak i neke žene uvjerene da je njihov podređeni položaj zaslužen.

U “Otkrivanju žene” nastojimo imati objektivan pogled na egzistenciju žena. Težište u našem radu je kontradikcija između realnosti i osnovnih principa socijalnog diskursa. Ako otklonimo mentalitete i sentimentalizam – koja objektivna slika ostaje? Naš postupak je: analiza umjesto stereotipa i stvarni život umjesto fikcije. Mi ne idealiziramo žene ni kao svetice, ni kao žrtve. Poznato je da neke žene mogu biti okrutne; mogu biti čedomorke, ubice, ratne zločinke; neke žene su manipulantice i zle. Mi posmatramo žene i muškarce u historijskoj, političkoj, socijalnoj i metafizičkoj perspektivi.

Feminizam u svijetu znatno je doprinio revolucionarnim promjenama egzistencije žena na Balkanu. Feminističke ideje mijenjaju i žensko i muško razumijevanje žene. Umjetnost ima veliku ulogu u tom procesu. Antigona, Elektra, Klitemnestra, Alkestida, Medeja, Šeherezada, Lady Macbeth, Fedra, Nora, Heda Gabler, Ana Karenjina, Orlando, Majka Hrabrost, samo su neki od velikih književnih likova koji impresivno analiziraju žene.

Mene je u mnogome inspirisala Emma Goldman, američka anarhistkinja. Jasno, fenomenalan je rad Simone de Beauvoir koju i citiram u drami “Otkrivanje žene.” Njena ideja: “Ženom se ne rađa, ženom se postaje” i danas odjekuje. Bilo je prirodno da u dramu uključim ideje i umjetničke forme koje su značajno obradile neke aspekte teme. Citirao sam bošnjačku i srpsku usmenu književnost; umjetnice popularne muzike Madonnu, Marinu Tucaković i Fahretu Jahić Brenu; stočarku Renatu Prnjković. U grafičkom rješenju citirali smo Irvinga Penna; u scenografiji smo odlučili za brutalizam, a u kostimu smo citirali Coco Chanel. To sve govori koliko je ova tema složena; koliko nije moguće o njoj govoriti izolirano od ljudi koji su na značajn način unaprijedili misao o ženi. Sve ono što smo obuhvatili u “Otkrivanju žene” je tek mali dio, sada već nepreglednog rada miliona žena i muškaraca.

Bićemo sretni ako “Otkrivanje žene” doprinese novom dijalogu o ženama i muškarcima u Bosni i Hercegovini i na Balkanu. I da – često se kaže: “čovjek i žena.” To je pogrešno. Ispravno je “muškarac i žena.” Jer, žena je čovjek.

Haris Pašović

 

Igraju:

Berna Balić

Amar Čustović/Amar Selimović

Katarina Kikić

Sanela Krsmanović-Bistrivoda

Dženana Džanić/ Merima Lepić-Redžepović

Emina Muftić

Irena Mulamuhić

Mediha Musliović

Dražen Pavlović

Sanela Pepeljak

Slaven Vidak

Danijel Žontar

 

Autor i reditelj: Haris Pašović

Kompozitori: Danijel Žontar i Dino Šukalo

Scenografi: Lada Maglajlić i Vedad Orahovac

Kostimografkinja: Irma Saje i Vanja Ciraj

Koreografkinja: Tamara Curić

Dizajn svjetla: Nikola Marinkov

Grafički dizajn: Enes Huseinčehajić

 

Asistenti reditelja: Elma Islamović i Irfan Avdić

Asistentica koreografkinje: Nadža Pušilo

Dramaturginja: Džejna Avdić

Maske: Arnea Brigita Haseljić

Operator svjetla: Amer Šaković

Operator tona: Haris Saračević

Suflerka: Esmeralda Abdijević

Inspicijent: Mustafa Zrnić

Program menadžerica: Lejla Abazović- Muratović

Marketing i PR: Aida Mujčinović – Palinić

Propaganda: Branko Duršum

Asistent produkcije: Eldar Omerbegović

Direktor Drame Narodno pozorište: Izudin Bajrović

Izvršni producent East West Centar: Ismar Hadžiabdić

Producenti: Marijela Margeta – Hašimbegović, Haris Pašović

Koprodukcija: East West Centar i Narodno pozorište Sarajevo